Umjesto linije spajanja i pomirenja, centar Mostara žarište pravnih i političkih bitki

Izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u punom je jeku. Već sada se prema riječima direktora došlo do pola puta, odnosno treće faze od njih ukupno šest. Radovi tvrdi nisu obustavljani, ni nakon inspekcijske kontrole.

"Inspekcija koja je tu bila, bila je nenadležno i nezakonito, čak i sam inspektor je u svom dopisu kojeg je poslao sebe proglasio nenadležnim, prijavu je proslijedio nadležnom inspektoru, koji je odgovorio i riješio taj problem", kazao je Ivan Vukoja, direktor HNK.

Problem je to zbog kojeg je gradonačelnik podnio krivične prijave protiv kantonalnog ministra građenja i prostornog uređenja. U više navrata tvrdio je da postoje dozvole i da nema ništa sporno oko gradnje kazališta, a da se Interkulturni centar Mevlana ne može graditi na spornoj lokaciji. Posebno je iznenađen tužbom koju je pred Općinskim sudom pokrenuo i Javni pravobranilac Grada problematizirajući, između ostalog, ortački ugovor između Grada i kazališta.

"Mislim da je pređena linija pristojnosti i linija koja se ne smije prelaziti, a to je da se koriste institucije bilo koje razine, da se pravi pritisak i time nanosi šteta. Ono što ne mogu razumjeti, jer mi smo suosnivači HNK, šizofreno je da sami sebe tužimo za objekat koji nam neko drugi financira", smatra gradonačelnik Mario Kordić.

Nekadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević smatra da objekat kazališta ne posjeduje potrebne dozvole, te da je potrebno preispitati dokumentaciju i legalnost same gradnje.

"Nek gospodin gradonačelnik, direktor Vukoja i zaduženi inspektori donesu u Gradsku vijećnicu projekat, nek ga konačno pokažu i smire sve tenzije. Nepotrebna su prepucavanja, svađanja u ovom gradu. Jer sada samo galame, optužuju i ne dozvoljavaju da se bilo ko miješa u taj posao", ističe Oručević.

Gradnja objekta nikada nije bila sporna, ističe predsjednik Gradskog vijeća, ali jeste način na koji se gradi.

"Niko ne zna koliko će spratova imati ovaj objekat, nigdje to nije propisano, nije definisano. Mi moramo čekati da se objekat završi pa da vidimo koliko će imati spratova, što nije uredu, u centru grada nešto da gradite a niko ništa o tome ne zna. Trebalo bi da smo svi transparentni i da to javnosti prezentujemo i da dijalogom riješimo probleme", mišljenja je Đani Rahimić, predsjednik Gradskog vijeća.

Islamska zajednica u Mostaru još od vremena muftije Smajkića, više od dvije decenije, zahtijeva da uđe u posjed vakufskog zemljišta u centru Mostara gdje je nekada bio Lakišića harem, za kojeg tvrde da nikad nije u potpunosti ekshumiran, a da je vakufska imovina uzurpirana i oteta. Na inicijativu mostarskog muftije Salema ef. Dedovića planirano je da se na preostalom dijelu Lakišića vakufa izgradi Interkulturni centar Mevlana.

"Ne odustajemo od sakralnog prostora, mi odlučujemo o njegovoj sudbini. Izgradit ćemo ga demokratski, civilizovano, pravno, dostupnim sredstvima koja stoje na raspolaganju. Važno je da se po tom pitanju vode procesi i da naš pravni tim neće posustati od tog prava", poručuje Dedović.

Centralna zona Grada Mostara predmet je brojnih sporova i nesuglasica još od 1996. godine i nekadašnjeg evropskog upravitelja u Mostaru Hansa Koschnicka. Više puta je tih godina reagovao i OHR, pa su svi radovi bili zaustavljeni. Centralna zona i danas je nažalost umjesto linije spajanja i pomirenja, žarište pravnih i političkih bitki i novih podjela.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad