Epidemija leptospiroze u KS posebno pogađa jednu dobnu skupinu i spol

Kako je potvrdio direktor Zavoda za javno zdravstvo KS, dr. Zlatan Hamza za N1, do jutros je zabilježeno 22 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze. Zavod će svakog jutra u 9 sati objavljivati ažurirane podatke.

Radi se o zoonozi – bolesti koja se prenosi sa životinja na čovjeka. Iako se generalno smatra da su stariji i hronični bolesnici rizična grupa, trenutno su najzastupljeniji oboljeli muškarci starosti između 25 i 35 godina, što ukazuje na širenje među radno sposobnom populacijom.

Prema trenutno dostupnim podacima, najviše slučajeva zabilježeno je u općini Novi Grad – 16 od ukupno 22. Po četiri slučaja su prijavljena u općini Centar, dok su na Ilidži i u Starom Gradu zabilježeni po jedan slučaj. Prema riječima nadležnih, grupisanje oboljelih u Novom Gradu ukazuje na mogući izvor infekcije upravo na tom području.

Simptomi, težina bolesti i način prenosa

Leptospiroza se javlja u dvije faze, a u drugoj, imunološkoj fazi može doći do teškog kliničkog stanja poznatog kao Weilov sindrom, koji uključuje zatajenje bubrega, pojavu žutice i sklonost krvarenju.

Za razliku od respiratornih infekcija, leptospiroza se ne prenosi kapljično, već kroz oštećenu kožu, sluznicu i usta, najčešće kontaktom s kontaminiranom vodom ili tlom.

Epidemija proglašena da se olakša sprovođenje mjera

Zavod je predložio proglašenje epidemije kako bi se mogle brže i efikasnije sprovoditi mjere suzbijanja. Ministarstvo zdravstva KS je taj prijedlog prihvatilo.

Osnovne preporuke građanima uključuju:

• Poštivanje higijenskih mjera (učestalo pranje ruku),
• Izbjegavanje bosonogog hodanja kroz parkove i vodotoke,
• Mehanička zaštita prostora od glodara (začepljivanje rupa),
• Temeljito pranje sirovog voća i povrća.
• Komunalna preduzeća i zakašnjela deratizacija

Iako su komunalna preduzeća pojačala aktivnosti na pranju ulica, održavanju zelenih površina i ubrzanom odvozu otpada, najveći problem predstavlja činjenica da deratizacija javnih površina nije rađena od 2023. do sredine 2024. godine.

Kako objašnjava dr. Hamza, uzrok su bile komplikacije u tenderskim procedurama – Pravilnik o sistematskoj preventivnoj deratizaciji zahtijevao je da firme posjeduju rješenje Federalnog ministarstva zdravstva o prometovanju otrovima. Zbog toga su tendere obarale firme koje nisu imale to odobrenje. Nakon izmjena pravilnika i formiranja konzorcija, procedura je nastavljena.

U međuvremenu, nedostatak deratizacije doveo je do porasta broja glodara, čime je direktno ugroženo zdravlje stanovništva. Pored toga, gomilanje smeća i nepravilno odlaganje otpada dodatno pogoršavaju epidemiološku situaciju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad