Prekomjerni turizam: Kada gosti postanu teret

Fenomen poznat kao overtourism, odnosno prekomjerni turizam, postaje globalni problem koji prijeti identitetu, infrastrukturi i svakodnevnom životu lokalnog stanovništva.

Od Venecije do Dubrovnika – iste slike

Venecija, grad na vodi, jedan je od najpoznatijih primjera. Godinama unazad lokalne vlasti pokušavaju regulirati broj turista – uveli su naplatu ulaska u grad, ograničili broj kruzera, pa čak i rasporedili čuvare koji sprečavaju zadržavanje na uskim mostovima. Ipak, ulice su i dalje pretrpane.

Stoga Venecija nastavlja s mjerama za upravljanje prekomjernim turizmom. Nakon probnog razdoblja u 2024., gradske vlasti najavile su proširenje sistema naplate ulaza za jednodnevne posjetitelje u 2025. godini, povećavajući broj dana na koje se naknada odnosi. Cilj je obeshrabriti masovni dnevni turizam i poboljšati kvalitetu života stanovnika.

Venecija se, naime, suočava s ogromnim brojem turista, s vrhuncima od oko 100.000 noćenja i desetinama hiljada dnevnih posjetitelja, od kojih mnogi dolaze s kruzera.

Slične scene bilježe i gradovi poput Dubrovnika, Barcelone, Amsterdama i Reykjavika. Turizam puni budžet, ali istovremeno prazni gradske jezgre – pretvarajući ih u kulise za selfije i snimke s dronom, dok stanovi postaju Airbnb objekti, a lokalne radnje su zamijenile suvenirnice.

Ekonomski profit naspram društvene održivosti

Prekomjerni turizam nije samo pitanje gužvi. On mijenja ekonomski profil gradova – cijene rastu, infrastruktura je preopterećena, a radna snaga se prebacuje iz javnih i proizvodnih sektora u sezonske, turističke poslove.

U Dubrovniku, primjerice, lokalni stanovnici se sve češće iseljavaju jer ne mogu plaćati kirije koje su prilagođene turistima.

Ko je odgovoran i ima li rješenja?

Kritike sve češće idu na račun vlasti koje su, u utrci za turističkim prihodima, zaboravile dugoročno planiranje.

Stručnjaci za održivi razvoj pozivaju na uvođenje kvota, razvoj selektivnog turizma i poreznu reformu kojom bi se oporezivao kratkoročni najam i reinvestirao u lokalne zajednice.

Tehnološka rješenja poput pametnog upravljanja posjetama već se koriste u nekim gradovima – od praćenja broja ljudi u realnom vremenu do digitalnih rezervacija za najposjećenije lokacije.

BiH (još) nije Venecija

Bosna i Hercegovina se posljednjih godina sve više pojavljuje na turističkoj mapi svijeta – prirodna ljepota, bogato naslijeđe i konkurentne cijene privlače goste iz Evrope, Azije i Bliskog Istoka.
Stari grad u Mostaru u ljetnim mjesecima doživi invaziju turista – većinom jednodnevnih izletnika koji dolaze organizirano. Gužve, buka i naglo povećanje cijena postaju svakodnevnica, dok lokalno stanovništvo sve više napušta stari dio grada.

I glavni grad BiH posljednjih godina doživljava pravi bum, posebno u ljetnim mjesecima kada je omiljena destinacija za turiste iz zaljevskih zemalja. Airbnb i Booking stanovi niču u centru, dok zakupci i studenti sve teže nalaze dugoročan smještaj.

Cijene najma u centru Sarajeva su porasle, a stari dio grada sve više gubi autentičnost. Turistička ponuda se često svodi na ono što "prolazi" – ćevapi, suveniri i tematske ture, dok lokalna zajednica gubi prostor i kontrolu.

Manji gradovi i prirodne atrakcije pod lokalnim pritiskom

Mjesta poput Jajca, Travnika, Blagaja i vodopada Kravice često tokom praznika i vikenda prime više posjetilaca nego što fizički mogu podnijeti. Nedostatak parkinga, loša saobraćajna povezanost i nepostojanje upravljačkih mehanizama dovode do gužvi, oštećenja prostora i nezadovoljstva mještana.

Turizam treba preispitati – ne ukinuti

Turizam donosi prihode, radna mjesta i interkulturalnu razmjenu, ali samo dok se njime upravlja. Bez strateškog planiranja, lokalne zajednice postaju žrtve vlastitog uspjeha.

Pitanje je jednostavno: hoćemo li da gradovi budu domovi – ili kulise?

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje