Trumpov napad na akademsku zajednicu - prilika za strane zemlje

Kako piše Foreign Policy, širom SAD-a, istraživači su uzdrmani Trumpovim sveobuhvatnim naporima da preoblikuje sistem visokog obrazovanja smanjenjem ili prijetnjom smanjenjem stotina miliona dolara finansiranja vrhunskim univerzitetima zbog takozvanih "woke" politika, poput inicijativa za promociju raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI), kao i pravila koja se odnose na učešće transrodnih sportista u takmičenjima.

Ti pritisci su dodatno pojačani opsežnim rezovima u finansiranju istraživanja i haosom u imigracionoj politici, što potpiruje strahove od mogućeg "odliva mozgova" koji bi mogao oslabiti dugoročne naučne i tehnološke ambicije Washingtona.

Strane sile u haosu vide priliku

Želeći da privuku istraživače i naučnike sa sjedištem u SAD-u, sve veći broj svjetskih lidera sada promoviše svoje zemlje kao stabilnije alternative Sjedinjenim Američkim Državama koje će ih podržati u njihovom radu.

Evropa je prošle sedmice postala najnoviji akter koji se uključio, kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala 500 miliona eura kako bi u naredne dvije godine pretvorila Evropu u "magnet za istraživače". Pridružio joj se i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je najavio ulaganje od 100 miliona eura za privlačenje novih talenata. Njegova objava dolazi samo mjesec dana nakon što je Pariz pokrenuo inicijativu "Izaberite Francusku za nauku", koja ima za cilj da Francusku pretvori u "zemlju domaćina" za istraživače "koji žele nastaviti svoj rad u Evropi", prema Francuskoj nacionalnoj istraživačkoj agenciji.

"Pozivamo istraživače širom svijeta da nam se pridruže", rekao je Macron prošle sedmice na Univerzitetu Sorbona u Parizu. "Ako volite slobodu, dođite i pomozite nam da ostanemo slobodni".

Macronove izjave bile su izravne kritike na račun Trumpove politike. "Niko nije mogao zamisliti prije nekoliko godina da će jedna od velikih demokratija svijeta ukinuti istraživačke programe pod izgovorom da se u njima pojavljuje riječ 'raznolikost'", rekao je Macron. Von der Leyen je također osudila ono što je nazvala "gigantskom pogrešnom procjenom", ne pominjući direktno SAD.

Slabljenje prednosti SAD-a

Evropski napori dolaze u trenutku kada se vrhunski američki univerziteti suočavaju s ogromnim finansijskim i političkim pritiscima, što je dio šire strategije Trumpove administracije da veže stotine miliona dolara federalnog finansiranja za vlastitu viziju visokog obrazovanja. Ovaj napad, koji je pogodio univerzitete poput Harvarda, Columbije i Univerziteta Pennsylvanije, izazvao je ozbiljnu zabrinutost zbog akademske nezavisnosti, kao i oštru pravnu bitku između Harvarda i administracije.

Koalicija od 13 američkih univerziteta, uključujući istraživačke gigante poput MIT-a i Princetona, također tuži Trumpovu administraciju zbog naglog smanjenja sredstava Nacionalnoj fondaciji za nauku (NSF), agenciji koja finansira naučna istraživanja na univerzitetima. Agencija je već morala ukinuti više od 1.000 aktivnih istraživačkih grantova, a administracija sada razmatra da budžet NSF-a od 9 milijardi dolara smanji za više od pola.

Razoružavanje NSF-a izazvalo je uzbunu među demokratama, od kojih je više od 100 prošle sedmice potpisalo pismo Trumpu u kojem izražavaju „duboku zabrinutost“ za budućnost agencije.

"NSF je decenijama temelj američke inovacije, finansirajući revolucionarna istraživanja koja su dovela do napretka u medicinskom snimanju, vještačkoj inteligenciji, geografskim informacionim sistemima i brojnim drugim oblastima", napisali su zakonodavci.

Upozorili su da bi slabljenje NSF-a moglo oslabiti konkurentsku prednost SAD-a. "U eri intenzivne globalne konkurencije, posebno s državama poput Kine koje snažno ulažu u nauku i tehnologiju, ove mjere riskiraju da izgubimo lidersku poziciju i ugrozimo sposobnost da se suočimo s ključnim izazovima", navodi se u pismu.

Nisu samo finansijski rezovi ono što komplikuje odluke istraživača sa sjedištem u SAD-u; tu je i nesigurnost u vezi s imigracijom. U martu je Trumpova administracija pojačala napore za deportaciju stranih studenata koji su na bilo koji način povezani s propalestinskim aktivizmom, pozivajući se na nejasnu zakonsku odredbu koja daje ovlasti državnom sekretaru Marcu Rubiju da deportuje neameričke državljane koje smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Ti potezi izazvali su lavinu pravnih izazova.

Administracija je također povukla više od 1.500 studentskih viza u akciji koja je pogodila studente s manjim prekršajima, poput saobraćajnih kazni, kao i neke čiji su slučajevi ranije odbačeni. U nekim slučajevima nije postojao jasan razlog za poništavanje vize. Iako su vlasti prošlog mjeseca brzo promijenile kurs u mnogim slučajevima nakon žestokog pravnog otpora, potezi su zabrinuli strane istraživače i akademike.

Ako se sve veći broj stranih studenata okrene od američkih univerziteta, stručnjaci upozoravaju da bi to dodatno opteretilo njihove budžete i usporilo američku naučnu inovaciju.

"Međunarodni studenti nisu dodatni prihod; oni su ključna naučna infrastruktura Sjedinjenih Država", rekao je Chris Glass, stručnjak za visoko obrazovanje sa Boston Collegea.

Neki istraživači već traže prilike u inostranstvu. U martu je časopis Nature proveo anketu među više od 1.200 naučnika, od kojih je 75 posto izjavilo da razmatra napuštanje SAD-a, s tim da su Evropa i Kanada najpopularnije destinacije. Od gotovo 700 ispitanih postdiplomaca, njih oko 550 razmatra sličan put.

Evropska poruka je jasna i glasna. U martu je 13 ministara za istraživanje iz zemalja poput Njemačke i Francuske poslalo pismo komesarki EU za istraživanja Ekaterini Zaharievoj, pozivajući Uniju da "iskoristi ovaj historijski trenutak" i prihvati "briljantne talente iz inostranstva koji možda trpe zbog ometanja istraživanja i brutalnih, politički motiviranih rezova u finansiranju".

A moglo bi ih biti još. Kontinent bi, kako tvrdi Daniel B. Baer iz Carnegie Endowment for International Peace, trebao ići još dalje kako bi u potpunosti iskoristio "monumentalni autogol" Trumpove administracije. To bi uključivalo osnivanje fonda za ulaganje u istraživanja kojim bi se kupovale američke istraživačke laboratorije i ubrzalo uvođenje programa koji omogućava privremeni boravak i radnu dozvolu za kvalifikovane učesnike.

"Da, plate su niže u Evropi, ali kvalitet života je visok, a socijalna sigurnost i dostupno zdravstvo dio su evropske ponude", napisao je Baer. "Mnogi će vjerovatno ostati dugoročno, postajući novi Evropljani koji će unijeti vještine, preduzetništvo i raznolikost u napredne evropske demokratije".

I Kina prepoznala priliku

Evropa nije jedina koja pokušava. Peking je također pojačao napore da vrati kineske istraživače iz SAD-a, posebno u oblasti vještačke inteligencije, kaže Gaurav Khanna, profesor na Univerzitetu Kalifornije u San Diegu. "Poručuju istraživačima: 'Ovdje želimo da se desi sljedeći AI bum, pa se vratite'".

Kina sada osniva posebne programe regrutacije za kineske istraživače koji razmatraju napuštanje SAD-a, izvijestio je South China Morning Post u četvrtak.

Kako bi dodatno naglasili tu poruku, kineski državni mediji također koriste zbrku u Washingtonu — jedan članak iz Global Timesa nosio je naslov: "‘America First’, nauka na margini?"

"Kina, Južna Koreja i Singapur sve više ulažu u istraživanje i razvoj i grade istraživačku infrastrukturu svjetske klase. Te zemlje bi mogle zamijeniti SAD kao pol svjetske naučne i tehnološke inovacije u budućnosti“, citiran je Li Zheng, istraživač iz Kineskog instituta za međunarodne odnose.

"Crveni tepih" za istraživače

Dok istraživači iz SAD-a gledaju prema drugim destinacijama, čini se da je i sjeverni susjed spreman da ih primi širom otvorenih ruku. Prošlog mjeseca, Univerzitetska zdravstvena mreža (UHN) iz Toronta i druge fondacije pokrenule su inicijativu vrijednu 30 miliona kanadskih dolara (oko 21,5 miliona američkih dolara) za regrutaciju 100 mladih naučnika iz SAD-a i drugih zemalja.

"Neki od vrhunskih naučnika upravo sada traže novi dom, i želimo da UHN i Kanada iskoriste tu priliku", izjavila je Julie Quenneville, predsjednica i izvršna direktorica fondacije UHN, na konferenciji za novinare.

Kanadska pokrajina Manitoba također "prostire crveni tepih" za istraživače, ljekare i medicinske sestre iz SAD-a koje je pogodilo Trumpovo smanjenje sredstava, rekla je ministrica zdravstva Uzoma Asagwara za kanadski javni servis CBC. Nisu samo američki istraživači ti koji se sele u Kanadu; najmanje tri ugledna profesora s Yalea također su napustila svoje pozicije u SAD-u i prihvatila ponude u Kanadi.

Ipak, uprkos svoj nesigurnosti koja vlada u ovom sektoru, stručnjaci upozoravaju da nije tako lako zamijeniti istraživačku moć Washingtona. A s više od tri godine preostale do kraja drugog Trumpovog mandata, ostaje nejasno kako će se krajolik tačno promijeniti.

"Na kraju krajeva, još uvijek ne postoji ništa u svijetu što se može mjeriti s američkim sistemom visokog obrazovanja", kaže Khanna. "Nije baš tako jednostavno izgubiti tu prednost".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

https://www.aljazeera.com/