Može li Izrael finansirati rat na više frontova?

Rat je skup. Osim razaranja, ličnih tragedija i poginulih, on iziskuje golema sredstva za kupovinu i mobilizaciju opreme. Gubi se i radna snaga, što i Izrael – i njegova privreda – osjećaju na više strana.

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. oktobra 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah. Prošle sedmice Izrael je izveo napade duboko u unutrašnjost Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta, piše DW.

Zbog svega toga izraelska privreda trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici pričuve pozvani su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta. Istovremeno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži.

Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta. U aprilu je nezaposlenost u zemlji iznosila 3%, što je znatno manje u odnosu na 4,8% u 2021.

Golem novac za vojsku

U isto vrijeme vojni su izdaci snažno porasli. Prema izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz aprila 2024., izraelski vojni izdaci porasli su za 65% i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura. Time su vojni izdaci dosegnuli 8,8% BDP-a– najviše na svijetu nakon Ukrajine.

Budžet za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći budžet u izraelskoj historiji i uključuje oko 33,5 milijardi eura za odbranu, navodi The Times of Israel.

Itai Ater, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno "vrlo skup" i da postoji "velika neizvjesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti".

"Vojni troškovi, i u ofanzivi i u defanzivi, iznimno su visoki. To će zasigurno utjecati na budžet, deficit, BDP i izraelski dug", rekao je Ater za DW.

Troškovi su doista visoki. Tokom posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom.

Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater.

Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutno su obustavljeni. Aviokompanije povukle su svoje avione, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.

Nema druge nego veći porezi

Kako bi ublažila finansijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.

Izraelska je privreda proteklih godinu i pol dana trpjela, no pokazala se "iznenađujuće otpornom", kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Univerziteta u Haifi.

I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, odbrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. izraelska je privreda ostvarila prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine.

Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstoću tržišta rada koje je "najnapetije dosad". Nisu se do sad ostvarile niti prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogli napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.

Tehnološka velesila

Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12% ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25% čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64% izraelskog izvoza i oko 20% BDP-a.

No prema izvještaju Izraelske agencije za inovacije iz aprila, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine.

Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, dok je istovremeno porastao broj onih koji sele u inostranstvo na duže razdoblje.

Trenutno te kompanije još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve kompanije i njihove zaposlenike da odu iz Izraela.

Šta će biti sutra?

Najveća nepoznanica trenutno je osjećaj goleme neizvjesnosti što donosi budućnost u Izraelu i regiji. To utječe na radnike, poslodavce i ulagače.

"Ipak, ako pogledate berzu i tečaj, čini se da su ulagači optimistični – vjerovatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak privrede", kaže Ater.

Za investitore su kratkoročni rizici porasli, no stvarni učinak ovisi o tome koliko će vojni sukobi trajati i kako će završiti.

"Alternativni scenarij, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, također je moguć", rekao je Ater te dodao: U tom slučaju izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće napredovati."

Gledajući unaprijed, Ater smatra da sigurnosna situacija općenito, a izraelsko-palestinski sukob posebno, ostaje jedan od najvećih dugoročnih ekonomskih izazova za zemlju. Uz te napetosti, upozorava i na važnost praćenja unutarnjih društvenih podjela te reforme pravosuđa i njezina utjecaja na demokratske institucije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad