Vrućina nas zaista čini starijima

Nova naučna istraživanja sve jasnije potvrđuju da dugotrajna izloženost visokim temperaturama ubrzava proces starenja organizma, i to na ćelijskom nivou.

Prema njemačkom istraživanju iz 2023. godine, objavljenom u časopisu Environment International, epigenetska starost ljudskog tijela raste brže u sredinama gdje su temperature samo za 1°C više od prosjeka.

Šta je epigenetska starost?

Epigenetska starost se odnosi na to koliko je tijelo staro "iznutra", na osnovu promjena u DNK-u. Naučnici koriste epigenetske satove – alate koji prate hemijske promjene (metilaciju) na DNK – kako bi mjerili koliko brzo tijelo stari.

Ove promjene utiču na gene koji regulišu regeneraciju ćelija, borbu protiv toksina i otpornost na stres. Kada ti geni ne funkcionišu kako bi trebalo, tijelo se sporije oporavlja, brže stari i postaje osjetljivije na bolesti.

Kako toplota utiče na ubrzano starenje?

Wenli Ni, postdoktorandica s Harvard T.H. Chan School of Public Health, objašnjava da izloženost toploti može izazvati oksidativni stres, pri kojem slobodni radikali oštećuju ćelije i DNK.

To dodatno remeti epigenetske procese i ubrzava starenje.

Slične zaključke donijelo je i istraživanje na Tajvanu: kod više od 2.000 osoba utvrđeno je da su visoka temperatura zraka i indeks topline povezani s rastom biološke starosti. Povećanje temperature za samo 1°C tokom 180 dana može povećati biološku dob za 0,04 do 0,08 godina.

2024: Najtoplija godina u historiji

Prema globalnim podacima, 2024. je bila najtoplija zabilježena godina, a čak 6,8 milijardi ljudi provelo je barem mjesec dana izloženo ekstremnim vrućinama. U Indiji, zdravstveni radnici sve češće primjećuju da ljudi izgledaju starije nego što jesu – znak da klima direktno utiče na zdravlje i dugovječnost.

Toplota više nije samo ljetna neugodnost – ona doslovno mijenja našu biologiju. S porastom globalnih temperatura, starenje postaje pitanje klime, a ne samo genetike.