Druga šansa za tkaninu je šansa za planetu!

Tokom proizvodnje tekstila se koristi mnogo hemikalija koje često završavaju u rijekama i jezerima bez odgovarajuće obrade. Pranje sintetičke odjeće oslobađa mikroplastiku, koja završava u morima i ulazi u prehrambeni lanac. Zatim, proizvodnja pamuka izuzetno je vodeno intenzivna, jer za samo jednu pamučnu majicu može se potrošiti i do 2700 litara vode, što je količina koju osoba popije za gotovo tri godine. U sušnim područjima, to dovodi do isušivanja prirodnih resursa.

Tekstilna industrija odgovorna je za oko 10% globalnih emisija CO₂ – više nego međunarodno zrakoplovstvo i pomorski promet zajedno, a transport odjeće širom svijeta dodatno povećava ugljični otisak.

Također, brza moda (fast fashion) potiče bacanje odjeće, a godišnje se u svijetu odbaci oko 92 miliona tona tekstilnog otpada, a neki materijali se raspadaju i do 200 godina. Većina tog otpada ne može se reciklirati i završava na odlagalištima ili se spaljuje, što dodatno zagađuje zrak i tlo.

Ovo su samo neki od primjera kako tekstil i tekstilna industrija zagađuju okoliš i nadamo se da su vas ovi podaci potakli da razmislite o tome, kako možete dati svoj doprinos u smanjenju količine tekstilnog otpada i očuvanju okoliša.

Recikliranje, upcikliranje i ponovna upotreba tekstila

Stari džemperi, poderane farmerke, iznošene majice – sve to često bacamo bez razmišljanja, iako svaki komad tkanine može dobiti novi život.

Recikliranje tekstila ne znači samo obradu materijala radi izrade novih proizvoda. To je i borba protiv zagađenja, štednja resursa i korak ka ekološki odgovornom društvu. Razdvajanjem, preradom i ponovnim korištenjem materijala smanjujemo potrebu za novim sirovinama i emisijom štetnih gasova. Upravo zato se širom Evrope i regije sve više promoviše održivi pristup tekstilnoj industriji.

Ali, osim klasične reciklaže, postoje i kreativniji načini – upcycling i ponovna upotreba. Upcycling podrazumijeva transformaciju starog u novo – pravljenje torbi od farmerki, prekrivača od majica ili jastučića od košulja. S druge strane, ponovna upotreba znači da odjeći damo novu priliku kroz popravke, prepravke, poklone ili donacije.

Ove naizgled male promjene imaju ogroman utjecaj. Smanjuje se količina otpada na deponijama, čuva se priroda, a podržava lokalna ekonomija i svijest o očuvanju životne sredine.

GREEN-TEX – Inovacija u tekstilnoj održivosti

U ovom pravcu, ali i korak naprijed ide i projekat Green-Tex, koji sprovodi Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA), uz podršku Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS i KJKP RAD Sarajevo.

Green-Tex je dio međunarodnog INTERREG programa za Dunavsku regiju, s ciljem jačanja saradnje i inovacija u održivom tekstilnom sektoru. Projekat okuplja partnere iz različitih oblasti – od dizajna, preko proizvodnje i korištenja, do skupljanja i reciklaže tekstilnog otpada. Poseban akcenat stavlja se na digitalna rješenja – uključujući online mapu sabirnih mjesta i javno dostupne sisteme za prikupljanje otpada.

“Projekat, u saradnji sa “KJKP RAD” postavlja 10 kontejnera za odlaganje tekstilnog otpada u Sarajevu, koje će stanovnici moći koristiti kako bi na adekvatan način odložili tekstilne proizvode koje više ne koriste. Kontejneri neće služiti samo kao praktičan alat, već će demonstrirati kako se cirkularna transformacija može primijeniti u javnoj infrastrukturi za mjerljive ekološke i društvene koristi,” kaže Amela Ikić Suljagić, program menadžer Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA.

Platforma za učenje i inovacije, koju razvija Green-Tex, povezuje sve aktere u tzv. inovacijski kvadrihelix model – gdje zajednički rade građani, kompanije, naučne institucije i javne vlasti sa ciljem da učine tekstilnu industriju otpornijom, regenerativnijom i konkurentnijom.

Mala promjena – veliki utjecaj

Svaki komad tekstila koji ne završi na deponiji i dobije novu svrhu, jeste doprinos zdravijem okruženju i održivoj budućnosti. Popravite, poklonite, prenamijenite – i inspirišite druge da učine isto, za čistije i održivije Sarajevo, danas i za generacije koje dolaze!